Digitalizacija i pčelarstvo
Željko Vegh, objavljeno 26. ožujka 2021.

Godine 2017. posjetio me u Gradskoj knjižnici gospodin Nenad Strižak, uvaženi član Hrvatskog pčelarskog saveza i član uredništva časopisa „Hrvatska pčela“. Zanimao ga je jedan podatak, koji sam naveo u bilješci uz digitalizirani primjerak knjige „Hisna knisicza“ – naveo sam da je Hižna knjižica, priručnik iz vođenja seoskog gospodarstva, tiskana u Zagrebu četiri puta: 1743., 1756., 1783. i 1797. Na temelju primjerka izdanja iz 1797., koji čuva Gradska knjižica u Zagrebu u Zbirci rijetkih knjiga i rukopisa, objavile su Knjižnice grada Zagreba e-izdanje Hižne knjižice, u sklopu projekta Digitalizirana zagrebačka baština.

Hižna knjižica zanimala je gospodina Strižaka jer je ta knjiga prva hrvatska knjiga u kojoj postoji poglavlje posvećeno pčelarstvu.

Hižna knjižica o pčelarstvu

Dok nije pročitao bilješku u katalogu Knjižnica grada Zagreba, bio je uvjeren da je prvo izdanje objavljeno 1756. godine.

Naslovna stranica Hižne knjižice

Pitao me, odakle mi podatak da je Hižna knjižica prvi put tiskana 1743.? Odgovorio sam, da je taj podatak objavila gospođa Tatjana Puškadija Ribkin u časopisu „Kaj“ 1991., i da je autorica u članku utvrdila, da se primjerak izdanja iz 1743. nalazi u Knjižnici Dijecezanskog muzeja u Zagrebu. Gospodin Strižak bio je sretan što je, zahvaljujući Gradskoj knjižnici i projektu digitalizacije knjiga, saznao za godinu tiskanja prvoga izdanja Hižne knjižice. Naime, očito je bilo da se početak stručnoga pčelarenja u Hrvatskoj pomiče u 1743. godinu te da 2018. hrvatski pčelari mogu slaviti 275. godišnjicu stručnoga pčelarenja u Hrvatskoj. Gospodin Strižak je ubrzo u časopisu „Hrvatska pčela“ objavio članak o tome kako je ustanovio da je 1743. godina početka stručnog pčelarenja u Hrvatskoj te u članku navodi projekt Digitalizirane zagrebačke baštine Gradske knjižnice, a meni se posebno zahvaljuje. U znak zahvalnosti pčelar mi je donosio, u nekoliko navrata, flašice meda.

Gospodin Strižak je htio pogledati u Knjižnici Dijecezanskog muzeja primjerak Hižne knjižice iz 1743. Zamolio me da saznam može li doći u Knjižnicu Dijecezanskog muzeja na Kaptolu. Tada je o toj knjižnici brinuo dr. sc. Stjepan Razum, upravitelj Nadbiskupskog arhiva. Bilo mi je drago jer sam vlč. Razuma osobno poznavao. On je ustanovio da se knjiga nalazi u katalogu knjižnice, otišao je u knjižnicu potražiti Hižnu knjižicu, a odgovor koji sam dobio bio je onaj, koji tražitelja knjige može samo naljutiti, a u knjižničara budi tjeskobu: „Knjiga nije na mjestu“. Dakako da je gospodin Strižak bio razočaran, a ja sam bio i ljut i razočaran.

O Hižnoj knjižici kao najstarijem priručniku za pčelare u Hrvatskoj mr. sc. Nenasd Strižak objavio je 2018. knjigu „Pčelarstvo u Hižnoj knjižici – važnost za kulturnu baštinu : 275 godina od prvog izdanja Hižne knjižice tiskane u Zagrebu 1743. godine“. Primjerak knjige, u kojoj također spominje Gradsku knjižnicu i mene osobno, darovao je gospodin Strižak Gradskoj knjižnici. Tako je projekt digitalicije zagrebačke baštine Gradske knjižnice otkrio hrvatskim pčelarima da je 1743. godina početka stručnoga pčelarenja u Hrvatskoj, a meni je taj projekt donio nekoliko flašica izvrsnoga meda.


Željko Vegh, profesor književnosti, knjižničarski savjetnik, dugogodišnji voditelj Zbirke rijetkih knjiga i rukopisa, u mirovini od 2020.