Prikazano 61-90 od 2345 zapisa
Zrinski, obitelj
Naziv
Zrinski, obitelj
Opis
Zrinski, hrvatska plemićka obitelj. Ogranak hrvatskog plemićkog roda Bribirskih. Utemeljitelj tog ogranka bio je Grgur II. Bribirski, koji je 31. VII. 1347. u ime maloljetnoga nećaka Jurja III. (1346–61) predao kralju Ludoviku I. Anžuvincu Ostrovicu s Lučkom županijom u zamjenu za »utvrdu zvanu Zrin u zemlji Slavoniji« te posjede Pedalj i Stupnicu nedaleko od Zrina. Sam Grgur II. preselio se u utvrdu Zrin u Pounju, a obitelj je dobila ime po novostečenom posjedu. Juraj III. bio je prvi član obitelji koji je nosio prezime Zrinski.
Hrvatska enciklopedija online (http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67467)
61
Zrinski, Nikola, hrvatski ban (1508. – 7. 9. 1566.)
Osoba
Zrinski, Nikola, hrvatski ban (1508. – 7. 9. 1566.)
Država
Mjesto rođenja
Mjesto smrti
Afilijacija
Godina rođenja-smrti
1508-1566
Zanimanje
Hrvatski ban (1542-1556), sin Nikole III. i Jelene Karlović, sestre hrvatskoga bana I. Karlovića
62
Zrinski, Katarina (1625? – 16. 11. 1673.)
Osoba
Zrinski, Katarina (1625? – 16. 11. 1673.)
Država
Mjesto rođenja
Mjesto smrti
Afilijacija
Godina rođenja-smrti
1625-1673
Zanimanje
Hrvatska književnica
64
Zrinski, Jelena (1643 – 18. 1. 1703.)
Osoba
Zrinski, Jelena (1643 – 18. 1. 1703.)
Država
Mjesto rođenja
Mjesto smrti
Afilijacija
Godina rođenja-smrti
1643-1703
Zanimanje
Hrvatska plemkinja
65
Zrinski, Adam (24. 11. 1662. – 19. 8. 1691.)
Osoba
Zrinski, Adam (24. 11. 1662. – 19. 8. 1691.)
Država
Mjesto rođenja
Mjesto smrti
Afilijacija
Godina rođenja-smrti
1662-1691
Zanimanje
Hrvatski pravnik, političar i časnik
66
Zola, Émile (12. 4. 1840. – 29/30. 9. 1902.)
Osoba
Zola, Émile (12. 4. 1840. – 29/30. 9. 1902.)
Država
Mjesto rođenja
Mjesto smrti
Zanimanje
Godina rođenja-smrti
1840-1902
Zanimanje
Francuski književnik
67
Znamenite žene
Naziv
Znamenite žene
Opis
Projekt Znamenite žene prijavljen je na javni natječaj Ministarstva kulture RH za 2018. godinu pod nazivom Digitalizacija građe o znamenitim Hrvaticama.
Projekt je pokrenut s ciljem postizanja ravnomjernije zastupljenosti žena na portalu Znameniti.hr.
Pored ustanova okupljenih oko razvoje portala Znameniti.hr, na projektu su sudjelovale i druge ustanove digitalizacijom građe značajnih hrvatskih znanstvenica i umjetnica (Maja Bošković-Stulli, Dunja Rihtman-Auguštin, Ivana Brlić-Mažuranić, Marija Jurić Zagorka, Antonija Kasowitz-Cvijić, Marija Jambrišak, Anica Bošković, Elly Ebenspanger, Jagoda Brlić i druge).
69
Zlobec, Ciril (4. 07. 1925.)
Osoba
Zlobec, Ciril (4. 07. 1925.)
Mjesto rođenja
Zanimanje
Godina rođenja-smrti
1925-
Zanimanje
Slovenski književnik, prevoditelj, političar
70
Zidić, Igor (10. 02. 1939.)
Osoba
Zidić, Igor (10. 02. 1939.)
Mjesto rođenja
Zanimanje
Godina rođenja-smrti
1939-
Zanimanje
Povjesničar umjetnosti i književnik
74
Zemun
Naziv
Zemun
75
zemljopisna karta
Naziv
zemljopisna karta
Opis
Zemljovid, umanjen, uvjetno deformiran kartografski prikaz zakrivljene Zemljine površine i ostalih nebeskih tijela u ravnini. Prema Međunarodnom kartografskom društvu, karta je kodirani prikaz geografske stvarnosti koji prikazuje izabrane objekte i svojstva, a rezultat je autorove (kartografove) kreativnosti i odabira.
(Hrvatska enciklopedija online
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=30670)
76
Zelendvor [lovište]
Naziv
Zelendvor [lovište]
77
Zeininger, Benjamin, ml. ([1861?] – 31.05.1934.)
Osoba
Zeininger, Benjamin, ml. ([1861?] – 31.05.1934.)
Mjesto smrti
Godina rođenja-smrti
[1861?]-1934.
78
Zdravstvo
Naziv
Zdravstvo
80
Zdenčaj, Nikola (6. 12. 1775. – 28. 4. 1854.)
Osoba
Zdenčaj, Nikola (6. 12. 1775. – 28. 4. 1854.)
Država
Mjesto rođenja
Mjesto smrti
Godina rođenja-smrti
1775-1854
Zanimanje
Hrvatski političar
81
Zbirka rijetkih knjiga i rukopisa (Rara)
Naziv
Zbirka rijetkih knjiga i rukopisa (Rara)
Opis
Zbirka rijetkih knjiga i rukopisa postoji u Gradskoj knjižnici od 1907. godine, kada je osnovana Gradska knjižnica. Kao i za osnivanje Gradske knjižnice, i za osnivanje zbirke Rara, kako se tada zbirka zvala, zaslužni su dr. Velimir Deželić i Emilij Laszowski, istaknuti članovi Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja." Velimir Deželić je bio prvi ravnatelj Gradske knjižnice, a Emilij Laszowski dugogodišnji ravnatelj – od 1908. do 1935. Emilij Laszowski najzaslužniji je za nabavu najvećeg broja knjiga i rukopisa – danas u zbirci ima 3900 starih knjiga i 470 rukopisa. Knjige u zbirci tiskane su u razdoblju od 15. do sredine 19. stoljeća – godina 1850. granična je godina za staru knjigu. Emilij Laszowski vrlo je veliki broj knjiga darovao za Zbirku iz svoje privatne knjižnice.
82
Zbirka Čitaonice novina i časopisa Gradske knjižnice
Naziv
Zbirka Čitaonice novina i časopisa Gradske knjižnice
Opis
Čitaonica novina i časopisa sadrži jednu od najvećih zbirki periodike u Hrvatskoj, značajnu za nacionalnu povijest, a posebno za povijest Zagreba. U fondu su zastupljeni vrijedni naslovi domaćih i stranih časopisa i novina od 19. stoljeća do danas. Sadržajno, zbirka obuhvaća naslove iz različitih područja znanosti i kulture koji, kao dokumenti vremena, svjedoče o općem gospodarskom i društveno-političkom stanju u pojedinim razdobljima. Posebnu cjelinu unutar zbirke čine zagrebačka izdanja.
U posjedu zbirke nalazi se 1837 naslova s preko 300 000 pojedinačnih brojeva uvezanih u 25 000 svezaka.
83
Zbirka
Naziv
Zbirka
84
Zavičajna zbirka Zagrabiensia
Naziv
Zavičajna zbirka Zagrabiensia
Opis
Zagrabiensia je specijalna zbirka o gradu Zagrebu kao i zavičajna zbirka njegovih stanovnika. Objedinjuje knjige, rukopise, nacrte i planove grada, stare razglednice i fotografije, sitni tisak te građu na novim medijima i predstavlja riznicu dokumenata koji svjedoče o svim aspektima povijesti i kulture hrvatske metropole.
Današnji fond zbirke čini oko 13851 jedinica knjižne građe, preko 2500 starih razglednica i fotografija grada Zagreba, nekoliko vrijednih foto-albuma, 300 portretnih fotografija iz zagrebačkih foto-ateliera 19. stoljeća i iz prve polovice 20., 50 povelja zagrebačkih građanskih društava, tridesetak grafičkih mapa te oko 2000 jedinica sitnog tiska raspoređenih u tematske mape.
85
Zaštićeno autorskim pravom
Naziv
Zaštićeno autorskim pravom
Opis
Ovaj je objekt zaštićen autorskim pravom i/ili srodnim pravima. Ovaj objekt možete slobodno koristiti na način dopušten zakonodavstvom u području autorskog i srodnih prava koje se primjenjuje na vaše korištenje. Za druge vrste korištenja morate pribaviti odobrenje nositelja prava.
(https://rightsstatements.org/page/InC/1.0/?language=hr)
86
Zaštićeni fond Gradske knjižnice
Naziv
Zaštićeni fond Gradske knjižnice
Opis
Zaštićeni dio Općeg fonda Gradske knjižnice sadrži oko 30.000 svezaka iz svih područja znanosti i književnosti , a starija hrvatska izdanja zastupljena su s približno 6.000 jedinca građe.
87
Zaštićeni fond Glazbenog odjela Gradske knjižnice
Naziv
Zaštićeni fond Glazbenog odjela Gradske knjižnice
Opis
Zaštićeni fond Glazbenog odjela Gradske knjižnice sadrži vrijednu građu, poput prvih izdanja hrvatskih skladatelja, njihovih sabranih djela, inozemnih izdanja s djelima hrvatskih skladatelja, zbirki skladbi značajnih za kulturu Hrvatske, djela s autogramima i posvetama značajnih osoba i dr. U fondu je oko 200 gramofonskih ploča, 2000 jedinica notne građe, među kojima je 350 starijih izdanja objavljenih u Hrvatskoj.
88
Zaštićeni fond dječje knjige Hrvatskog centra za dječju knjigu
Naziv
Zaštićeni fond dječje knjige Hrvatskog centra za dječju knjigu
Opis
Zaštićeni fond dječje knjige, specijalna zbirka Hrvatskog centra za dječju knjigu, utemeljena je odmah po osnutku Centra u Knjižnicama grada Zagreba, 1993. godine. Zbirka se gradi pažljivim izborom iz tekuće produkcije i promišljenom antikvarnom nabavom. Pokriva sve aspekte hrvatske dječje knjige: najbolja ostvarenja pisaca, ilustratora i prevodilaca, prijevode hrvatskih autora na druge jezike te svu prateću literaturu o stvaralaštvu i povijesti knjige za djecu i mladež. Zbirka danas sadrži preko 7000 svezaka.
89
Za radnička prava
Naziv
Za radnička prava
Opis
Građa digitalizirana kao tematska cjelina Za radnička prava dio je fonda Knjižnice Božidara Adžije i pruža uvid u razvoj radničkog pokreta u Hrvatskoj na kraju 19. i početkom 20. stoljeća.
90
