Digitalizirana zagrebačka baština okuplja digitalne reprodukcije vrijedne i rijetke građe pohranjene u zbirkama i odjelima Gradske knjižnice i Knjižnice Božidara Adžije.
Javno dostupne digitalne reprodukcije mogu se pregledavati prema vrsti građe po zbirkama ili u kontekstu teme, kroz pojedini tematski projekt ili virtualnu izložbu.
Knjižnica Božidara Adžije u okviru projekta Digitalizirana zagrebačka baština Knjižnica grada Zagreba započinje u ožujku 2017. digitalizaciju zvučnih zapisa iz svoje zbirke Arhiv Književnog petka. Digitalizacija obuhvaća magnetofonske trake i audiokasete snimljene na tribinama Književnog petka u razdoblju od 1957. do 1969. godine.
Književni petak započeo je skromno, sa šezdesetak posjetitelja s književnikom Vladanom Desnicom u velikoj dvorani - H Radničke biblioteke prvoga petka u studenom 1955. Svaki sljedeći brojem posjetitelja je veći. Prema riječima prvog voditelja Književnog petka Marina Zurla petak u društvenom životu Zagreba prerasta u književnu subotu - zapaža se zanimljiva činjenica, posjetitelji Književnog petka, a i ostali građani, koji često putem tiska pročitaju recenziju o razgovoru, sutradan postaju posjetitelji biblioteka.
Odabranom građom želi se sustavno predstaviti raritetna izdanja istaknutih predstavnika ilirskog pokreta i skrenuti pažnja da su ilirci u novijoj hrvatskoj kulturi odigrali ključnu ulogu sustavnim poticanjem pisanja književnih djela, istraživanjem hrvatske povijesti, umjetnosti i znanosti te osnivanjem ključnih institucija Matice ilirske i Hrvatskog gospodarskog društva.
Pjesništvo Dragutina Domjanića predstavljeno je rukopisima koji se nalaze u zbirci Rara te prvim izdanjima štokavskih i kajkavskih pjesama koja se nalaze u Zaštićenom fondu Gradske knjižnice.
Izbor crkvenih skladbi fra Bernardina Sokola i drugih autora čija je izdanja fra Bernardin Sokol priredio, a nalaze se u Zaštićenom fondu Glazbenog odjela Gradske knjižnice.
Izbor notnih izdanja skladatelja, pjesnika i političara koji se rodio u Sloveniji, a za svoju novu domovinu izabrao Hrvatsku te u Zajčevo doba postao najznačajniji skladatelj stranoga podrijetla.
Nakladnički niz pokrenut je u sklopu kampanje za izgradnju nove zgrade Gradske knjižnice u Zagrebu, s ciljem da tiskane publikacije, dostupne i online, prate aktivnosti ovog strateškog projekta.
U zbirci Zagrebiensia prikupljaju se povelje, plakete, diplome, pohvale i sl., zagrebačkih društava i klubova, koje svjedoče o postojanju i djelovanju raznovrsnih dobrovoljnih udruga u Zagrebu kao i o kulturi dodjeljivanja i uručivanja priznanja. Ova grafički bogato opremljena građa, koja je zanimljiva i u kontekstu rekonstrukcije rada zagrebačkih litografskih radionica i tiskara, predstavlja se široj javnosti, a budući se u zbirci knjiga mogu naći i izvještaji, pravila ili spomenspisi nekih od zastupljenih društava, ova priznanja doprinose cjelovitijem sagledavanju njihovog djelovanja.
Digitalizacijom vrijedne i rijetke građe koja dokumentira sociokulturni razvoj Zagreba želi se upoznati djecu i mlade, ali i druge građane Zagreba, Hrvatske pa i svijeta s istaknutim pojedincima, institucijama, glazbom, književnošću, kazališnim i drugim kulturnim događanjima koja su obilježavala svakodnevni život grada krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
Odabrana građa predstavlja Zagreb kao naglašeno urbani prostor koji pripada europskom kulturnom i geo-političkom krugu te pokazuje što su građani Zagreba tih godina čitali i slušali. Pisani (tiskani) dokumenti i ostala knjižna kao i neknjižna građa svjedoče o svijesti grada i potrebi da se njegovo postojanje i u pisanom obliku prati, bilježi i prezentira. Uključenjem zvučne građe u projekt pomaže se stvoriti cjelovitu, multimedijsku sliku vremena.
Građa digitalizirana kao tematska cjelina Za radnička prava dio je fonda Knjižnice Božidara Adžije i pruža uvid u razvoj radničkog pokreta u Hrvatskoj na kraju 19. i početkom 20. stoljeća.
