Zagreb toga vremena bio je je vodeće, mada ne i jedino, hrvatsko središte kulturnih i društvenih zbivanja te je na neki način postavljao norme ostalim gradskim sredinama. Glazbeni život u Zagrebu nije mogao imati podjednak sjaj kao tadašnji glavni europski centri poput Beča, Pešte, Pariza... ali je unatoč stalnim političkim i kulturnim previranjima uspio ostvariti kontinuitet glazbenih zbivanja. Osnovna značajka bila je njegovanje glazbe na različitim područjima, od koncertnih događanja u Hrvatskom zemaljskom kazalištu, Hrvatskom glazbenom zavodu, Hrvatskom pjevačkom društvu Kolo, Dvorani društva "Sokol" do Promenadnih koncerata na Zrinjevcu i koncerata koje organizira mladež.

Kraj 19. i početak 20. stoljeća značajno je razdoblje u razvoju glazbe i glazbene kulture u Zagrebu i Hrvatskoj: nastaje prva hrvatska nacionalna opera, tiskaju se značajne publikacije na hrvatskom jeziku - glazbeni udžbenici i priručnici hrvatskih autora, notna izdanja među kojima i zbirke crkvenih popijevki, kao što je reprezentativna zbirka Vjenceslava Novaka Starohrvatske crkvene popijevke.
Hrvatska etnomuzikologija dobija snažan poticaj kapitalnim djelom Franje Kuhača, zbirkom Južno-slovjenske narodne popijevke.
Postoje brojni amaterski ansambli (osobito su popularni zborovi i tamburaški orkestri), a kućno muziciranje je uobičajeno - zato nastaje i tiska se impozantna količina notnih izdanja u kojima često nalazimo veća, scenska glazbena djela obrađena za glas i glasovir, za solo glasovir, za glasovir četveroručno i dr. Obrade i transkripcije nikad nisu bile tako popularne kao u ovo vrijeme.

Nakon prve opere na hrvatskom jeziku Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog koja je praizvedena 1846.godine, njegova je druga opera Porin, budući da u Zagrebu nije postojao stalni operni ansambl, postavljena tek 1897.godine.

Opereta je obilježila glazbeni život Zagreba krajem 19. i početkom 20. st., a prva domaća opereta izvedena u HNK 1867. bila je Momci na brod Ivana Zajca, koji je 1870. pozvan iz Beča te je u Hrvatskom narodnom kazalištu formirao stalni operni ansambl, zbor i orkestar. U razdoblju od 1871. do 1891. godine zabilježene su čak 94 izvedbe Zajčevih djela što predstavlja apsolutni rekord u izvedbi skladbi jednog skladatelja u tom razdoblju u Zagrebu.

Godine 1898. izvode se i prvi hrvatski baleti Jela Bele Adamovića i Na Plitvička jezera Srećka Albinija, jednog od najpopularnijih operetnih skladatelja svoga doba, čija je opereta Barun Trenk praizvedena 1908. godine u Leipzigu i Zagrebu.

U to vrijeme nastaju i tiskaju se prvi hrvatski glazbeni udžbenici i metodički priručnici za učenje glazbe i sviranje instrumenata, od Pjevanke za djecu pučkih škola Vilka Novaka, Pjevanke i Uputa u glasoviranje Franje Kuhača do Priprave k nauci o glasbenoj harmoniji Vjenceslava Novaka.

Prigodom značajnih proslava tiskaju se skladbe posvećene znamenitim osobama, poput Starčevićeve himne ili Poputnice Jelačića bana.