Okrenuta sjevernim pročeljem prema Trgu Nikole Šubića Zrinjskog, a južnom fasadom prema Trgu Josipa Jurja Strossmayera, nalazi se palača današnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Palača HAZU izgrađena je u razdoblju između 1877. i 1880. godine prema projektu bečkog arhitekta Friedricha von Schmidta, uz sugestije Hermanna Bolléa, s naglašenim elementima neorenesansnog stila i prvo je djelo monumentalnoga historicizma u zagrebačkoj arhitekturi.

Inicijativu za utemeljenje Akademije donio je Hrvatski sabor 1836. godine zaključkom o osnivanju "učenoga društva", tj. udruge najistaknutijih hrvatskih znanstvenika. Đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer obnovio je nastojanja za ostvarenje zamisli o Akademiji. Na njegov poticaj i uz njegovu novčanu potporu utemeljena je 1860. godine Akademija, a službeno je otvorena 4. ožujka 1866. godine kada je Franjo Josip I. potvrdio njezina pravila. Hrvatski sabor proglasio je Josipa Jurja Strossmayera prvim pokroviteljem Akademije, a prvi njezin predsjednik bio je Franjo Rački. Ustanova je dobila naziv Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Godine 1991. odlukom Hrvatskog sabora mijenja naziv u Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

Od 1884. do 1907. na trgu se nalazio spomenik Sv. Juraj u borbi sa zmajem Antuna Dominika Fernkorna, prvotno smješten u Maksimiru, dok se danas nalazi jugozapadno od zgrade Hrvatskog narodnog kazališta.

Godine 1926. podiže se Meštrovićev spomenik Josipu Jurju Strossmayeru. S južne strane trga nalazio se spomenik Petru Preradoviću, koji je 1954. godine premješten na Preradovićev trg. Sredinu trga resi uređena parkovna površina s bogatim kružnim cvijetnjakom, prvi put uređena 1884. godine.

S južne strane trg omeđuje zgrada Kemijskog laboratorija (izgrađena 1883./1884.), u kojoj se danas nalazi Knjižnica HAZU. Na zapadnoj strani trga ističe se zgrada hotela "Palace“, prvotno izgrađena kao palača Karla Schlesingera, a 1907. pregrađena kako bi ispunjavala funkciju hotela. Od značajnijih zgrada na toj se strani ističe palača baruna Vranyczanyja, u kojoj je danas smještena Moderna galerija.

S istočne je strane godine 1886./1887. izgrađena palača Matice hrvatske.