Austrijski car i hrvatski kralj Franjo Josip I. posjetio je Zagreb u listopadu 1895. godine. Tom je prigodom u njegovu počast trg koji se prostire između Umjetničkog paviljona na sjevernoj strani i Glavnog kolodvora na jugu, dobio njegovo ime - Trg Franje Josipa. Trg je 1927. godine preimenovan u Trg kralja Tomislava, a sam spomenik kralju Tomislavu Roberta Frangeša Mihanovića, čije su prve skice dovršene 1927. godine, postavljen je na trgu 1947. godine.

Sjevernom stranom Trga dominira zgrada Umjetničkog paviljona, ispred koje je uređena iznimno lijepa parkovna površina s fontanom, postavljenom 1895. godine po uzoru na fontanu s Jubilarne gospodarsko-šumarske izložbe 1891. godine.Ta je zgrada najstariji izložbeni prostor na slavenskom jugu. Osmišljen je za potrebe Milenijske izložbe u Budimpešti 1896. godine kao hrvatski izložbeni paviljon. Željezna konstrukcija zgrade prenesena je u Zagreb, te je 1897. godine projekt ponovnog montiranja, izgradnje zidova i prilagodbe zagrebačkom terenu povjeren bečkim arhitektima Hermannu Helmeru i Ferdinandu Fellneru, dok su gradnju izveli zagrebački graditelji Leo Hoenigsberg i Julije Deutch. Umjetnički paviljon u Zagrebu svečano je otvoren 1898. godine reprezentativnom izložbom Hrvatski salon.

Južnom stranom trga proteže se zgrada Glavnog kolodvora. Taj je kolodvor izgrađen i otvoren za promet 1891/1892., a službeni mu je naziv bio Kolodvor Kraljevske državne ugarske željeznice. Projektirao ga je arhitekt Ferenc Pfaff.

Na istočnoj i zapadnoj strani uzdižu se palače koje su projektirali vrhunski zagrebački arhitekti i graditelji. Tomislavov trg je i danas jedan od najreprezentativnijih zagrebačkih prostora, koji dočekuje putnike koji dolaze u grad željeznicom, a na neki način predstavlja razdjelnicu između starog dijela Donjega grada i novoga dijela, koji se prostire južno od željezničke pruge koja omeđuje trg.

Na zapadu Tomislavov trg graniči s Trgom Ante Starčevića te s pješačkim pothodnikom ispod željezničke pruge, probijenim 1973. godine, čime je uspostavljena i poveznica s novim dijelom grada koji se širi južno od pruge. Mihanovićeva i Branimirova ulica, koje se prostiru zapadno odnosno istočno od trga, uspostavljaju poveznicu i s tim dijelovima grada, tako da Tomislavov trg predstavlja i značajno prometno čvorište.