Hrvatsko pjevačko društvo "Kolo" utemeljeno je 1862. godine u znak prosvjeda protiv premalene zastupljenosti hrvatske glazbe i pjevanja u bivšemu "Musikvereinu“, koji je 1861. godine postao Zemaljski Glazbeni Zavod. Prvi predsjednik "Kola“ bilo je Gjuro pl. Zlatarović, a društvo se okupljalo u prostorima građanske streljane, koja je u to doba bila stjecište društvenog života Zagreba.

Od samog početka, djelovanje "Kola“ bilo je naglašeno domoljubno orijentirano, ali nikada nije zanemarilo ni umjetničke vrijednosti. Organiziralo je vrijedne koncerte (često s plesovima), pjevalo u značajnim društvenim prigodama i sudjelovalo u cjelokupnom glazbenom životu Zagreba, a surađivalo je i s brojnim drugim društvima i institucijama u Zagrebu te organiziralo gostovanja stranih glazbenika (Oton Žert) te samo nastupalo na priredbama u inozemstvu. Izdavalo je pjesmarice (Kolo sbirka) izvrsne spomenspise uz svoje spomendane i godišnja izvješća o svome radu. Odigralo je golemu ulogu u predstavljanju i širenju glazbe hrvatskih skladatelja (Večer Lisinskova). Nije se zapostavljalo ni žensko pjevanje, a društvo se osobito dičilo prvom predsjednicom "gospojinskog sbora Kola“ Paulom bar. Vranyczany - Dobrinović koja je tu dužnost obnašala godine 1891 -1892.

Godine 1884. "Kolo" je izgradilo svoju dvoranu unutar Hrvatskog doma (zajedno s "Hrvatskim sokolom“) na tadašnjem Sajmištu, a nasuprot zgradi Sveučilišta, te je u tom prostoru redovito održavalo koncerte. Izvode se skladbe hrvatskih, ali i uglednih stranih skladatelja.

Godine 1891. javnost je "Kolu“ ("Vienac" br. 49. str. 782) priznala prvenstvo među svim hrvatskim pjevačkim društvima prema umijeću svojih članova. Desetljećima dugo djelovanje društva potvrdilo je da je ono dostojno ispunilo svoju kulturnu misiju.